Ljerka Car Matutinović: DVA NASLOVA ZA SLADOKUSCE / Albino Crnobori

Izraz „čudesan“ treba shvatiti vrlo ozbiljno, čak s respektom, jer su „Pedeset pulastri“ knjiga koja traži upornost i akribiju, vježba strpljenje, a za uzdarje vraća dobru volju i poneki nesvakidašnji osmijeh. I u knjizi „Fildešpanja“, kako je to izjavio Crnoborijev Pust Krnjeva(l), ima „robe za ne virovat“...

Više...

Vjekoslava Jurdana: ISTARSKIM PUTIMA / Drago Gervais i Franjo Horvat Kiš

Gervais potvrđuje Benjaminovu misao kako je ljubav prema putopisima jedan od znakova melankolije. I poslije Drugoga svjetskog rata, nakon povratka u zavičaj, Gervais opet kreće na put po Istri, slijedeći Kiševe pute, hodeći po istarskim selima i gradićima, objavljujući svoje zapise kao feljtone. Tako se krug od „Istarskih puta“ Franje Horvata Kiša i utjehe koju je ta knjiga pružala prognanomu mladom Gervaisu zatvorio. Pritom jedino žali što ne uspijeva dostići uzor, Kišev uzor...

Više...

Dunja Detoni Dujmić: NADNICA ZA STRAH / Ludwig Bauer

Priča o šoferima s terena uokvirena je sofisticiranim uvodnim, odnosno završnim, autorskim razmišljanjima o univerzalnoj krivnji zbog nepodnošljive lakoće gubitka ljudskosti i teškoća pri suočenju s istinom. Pritom autor, otkrivajući i svoju nazočnost u djelu, napominje kako je književna istina neopipljiva, jer se razlikuje od stvarnosti, jer je i ona svojevrsna varka koja teži biti istinitijom od stvarnosti..., ali varka koja ide u korist prevarenoga.

Više...

Dunja Detoni Dujmić: KNJIŽEVNO-KRITIČARSKI KOMPENDIJ / Željka Lovrenčić

Pristupajući odabranim tekstovima, Lovrenčićeva pretežno slijedi jednostavnu shemu: nakon osnovnih biografskih podataka i informacija o cjelokupnom opusu odabranih autora, naznačuje bitnije tematske i motivske smjernice tekstova, reproducira nacrt fabularnih tijekova, odnosno autorovih poetičkih opredjeljenja, bez znatnijega interpretativnog prodiranja u strukturne ili semantičke slojeve tekstova. Zajednički je nazivnik većine autoričinih sastavaka: impresionistički pogled na tekst, terminološka neopterećenost složenijim teorijskim postavkama, dobronamjerna poticajnost, napose mlađim autorima...

Više...

Ivo Mišur: O NEPOZNATOJ ZBIRCI I AUTORU / Husnija Hrustanović

Potreban je afirmativniji pristup liku i djelu Husnije Hrustanovića. Tendencija je u književnom svijetu svojatati pisce i proglašavati ih nacionalnima i onda kad je mnogi među njima uvjereni kozmopolit. Hrustanovićevo djelo skromno je brojem napisanih pjesama, ali kompleksno, i nije moguće grubo presjeći „čvor“ njegova identiteta i tematike. Bude li se na njega gledalo samo kao na hrvatskoga ili samo kao na bošnjačkoga autora, neće dobiti priliku za punu afirmaciju kakvu zaslužuje. On nije samo napola hrvatski, a napola bošnjački...

Više...

Jelena Knežević: DRUGOM PRIĆI KAO ČOVJEKU / Joanis Arvanitas

Centralna nije sama tajna porodične pripovijesti koja je, istina, dovoljno prisutna i provokativna da drži pažnju čitaoca, nego su to u istoj mjeri i pripovijesti koje je uokviruju – ona o Albaniji i njenoj balkanskoj sudbini i pripovjedačeva lična - o grčkim, albanskim i crnogorskim korijenima u njemu. Zato se „Roman o Nikoli“ ne čita „u dahu“ i ne dâ se jednostrano odrediti kao „epska porodična povijest“, nego prije kao intimna, poznata, humana pripovijest o našim bližnjima...

Više...

Site Footer

„Sebi budite stroži nego drugima.“
(A.G.M.)

↑ Povratak na vrh.


reliablecounter