Adrian Cvitanović: EUROPA NA PLADNJU / Éric Vuillard

Čitatelju bi se moglo pričiniti da Vuillard ispisuje našu europsku sadašnjost; događaji oko Brexita i trenutačna situacija s migrantima, kao i cjelokupna politička situacija u Europi kao da reflektiraju neke od premisa onodobnoga postupanja. Autorovo ustrajavanje na tome da preispitamo uvriježena mišljenja i pretpostavke o krucijalnim zbivanjima prošlostoljetne povijesti nagoni nas na naknadno promišljanje o vlastitoj sadašnjosti. Ništa, međutim, neće spriječiti himbenost kapitala s velikim K. da nastavi kročiti utabanim stazama, izvan i iznad svekolikih političkih opcija...

Više...

Boris Domagoj Biletić: ČOVJEK U SVOME VREMENU / Mario Kalčić

Kalčićev je ulog u našu suvremenost znatan, trag nezamjenjiv i prisutan, trajno: u novim prilikama, novim inicijativama, neprekinutosti tradicije, ukratko u onome što ćemo za današnji trenutak nazvati – zavičajem kao pravom mjerom i susretištem lokalnoga, u najboljemu smislu riječi (nasuprot kampanilizmu), s nacionalnim gdje sudjelujemo svojim najboljim prinosima, ostvarenjima i ljudima, bez obzira na to bili ili ne u tzv. nacionalnoj „matici“ uvijek shvaćeni i prihvaćeni kako valja, pa sve do univerzalnoga, općega...

Više...

Miodrag Kalčić: MOJA ’68. U „IBORU“ / „Nova Istra“

Nakon četiri desetljeća situacija je slična, gotovo jednaka kao u propala bunta šezdesetosmaša Istoka i Zapada, umjesto socijalističke gazi nas demokratska diktatura. Svejedno, jesu li to povijesni apsurdi napretka ili historijski paradoksi progresa, promjena nema. Golema većina inertnih studenata desetljećima kasnije (više nisu ni socijalna pa čak ni generacijska skupina, osim biološki, godinom berbe), iz bolonjske tvornice neznanja, inverzno od buntovnih kolega '68., zna što hoće (karijeru i novac) te ne zna i ne želi znati što neće...

Više...

Ana Galant: ODNOS ESTETSKOGA I IDEOLOŠKOGA U SOCIJALIZMU NA PRIMJERU LISTA „ISTARSKI BORAC/IBOR“

U Puli je u razdoblju od 1953. do 1979. godine izlazio „Istarski borac“ pod mentorstvom profesorice Ljubice Ivezić. Cilj je ovoga teksta skrenuti pozornost na tu značajnu pojavu, a posebice osvrnuti se na razloge njegove zabrane. Donosimo obrise intelektualnog, odnosno književnoga polja i funkcioniranje književne riječi unutar njih na temelju problemskoga fokusa odnosa ideološkog i estetskog...

Više...

Antun Lučić: OTVORENA MEMORIJA NA POPRIŠTU POVIJESTI / Mile Pešorda

Ovo nije lokalna već nacionalna, regionalna i europska knjiga, „vartal“ oštrih eseja. Kroz literarno-publicistički kanon, osvijetljeni su napisi, kulturološki gledano, prilike da pjesnik bude strateg u društvenom fokusu, pritom brižno i nemalo skrbeći za duhovnost i identitet nacije. Takvim piscima jednako je strano glavom kroza zid kao i da budu kolaboracionisti i pervertiti. Stoga Pešordina saga od činjenične zbirke nije samo knjiga života nego i summa u kojoj živimo...

Više...

Elvis Orbanić: ZA VJERU I NAROD / Mate Krajina

„Milovani“ su štivo poticajno, napisano snažnim domoljubnim i kršćanskim nadahnućem, odiše nepokolebljivim uvjerenjem u istinu. Dobro je došla knjiga svakomu tko želi upoznati činjenice i osebujna promišljanja o jednoj od najznačajnijih hrvatskih obitelji Istre u novijoj povijesti...

Više...

Neven Ušumović: METAFIKCIJSKI DVOBOJI PRIPOVJEDAČA I LIKA U „LIJEPIM PRIČAMA“ EDE BUDIŠE

Kratka proza Ede Budiše (Rovinj, 1958. – Trst, 1984.) danas se općenito smatra reprezentativnim primjerom hrvatske postmoderne proze prve polovice '80-ih godina i kao takva zastupljena je u većini antologija i panorama koje obuhvaćaju to razdoblje ili se njime bave. Ta proza, svakako, predstavlja i poveznicu s fantastičnom prozom sedamdesetih godina, odnosno s prvim valom postmoderne hrvatske književnosti...

Više...

Đuro Vidmarović: KNJIŽEVNOST KAO ŽIVOTNA MUDROST / Arsen Mužić

Pisac se vješto koristi koncentričnim krugovima u iskazivanju svojih stavova, ali ponekad i literarnim elipsama. Tome prilagođava jezik, ritam, književne ukrase. Na trenutke služi se poetiziranom prozom. Rezultat je profetski govor. Zbog toga ovu zbirku vrijedi pohvaliti, štoviše podržati je jer ovakav način književnog iskaza nije čest u našoj suvremenosti. Autori se odlučuju za čiste žanrove jer svako miješanje žanrova predstavlja stanovitu avanturu. Ma koliko po sadržaju djelovalo tradicionalno, ovo je djelo moguće uvrstiti u postmodernističku struju suvremene hrvatske književnosti...

Više...

Sanja Šoštarić: BOURGETOV „UČENIK“ ILI O KNJIŽEVNOJ INTOKSIKACIJI I ODGOVORNOSTI / Paul Bourget

U književnost je ušao kao pjesnik, ali je nedugo nakon objavljivanja prve zbirke poezije započeo traganje za novom knji­ževnom formulom kojom je želio riješiti krizu izazvanu nekom vrstom književne intoksikacije, odnosno snažnim utjecajem koji su knjige suvremenih autora – Baude­lairea, Tainea, Flauberta, Stendhala i dru­gih – imale na njegov intelektualni i emo­cionalni razvoj. Bourget je danas dio francuskoga, ali i europskoga književnog kanona...

Više...

Site Footer

„Sebi budite stroži nego drugima.“
(A.G.M.)

↑ Povratak na vrh.