Boris Domagoj Biletić: ČOVJEK U SVOME VREMENU / Mario Kalčić

Kalčićev je ulog u našu suvremenost znatan, trag nezamjenjiv i prisutan, trajno: u novim prilikama, novim inicijativama, neprekinutosti tradicije, ukratko u onome što ćemo za današnji trenutak nazvati – zavičajem kao pravom mjerom i susretištem lokalnoga, u najboljemu smislu riječi (nasuprot kampanilizmu), s nacionalnim gdje sudjelujemo svojim najboljim prinosima, ostvarenjima i ljudima, bez obzira na to bili ili ne u tzv. nacionalnoj „matici“ uvijek shvaćeni i prihvaćeni kako valja, pa sve do univerzalnoga, općega...

Više...

Boris Domagoj Biletić: OGLEDNO OBILJE OGLEDĀ / Jelena Lužina

Od svih točaka ovoga svijeta, samo se u Puli nesmiljeni raspad Monarhije nastavio i nakon studenoga 1918. godine. I nastavlja se nastavljati, doslovno i još uvijek. „Slučaj Pula“ dokazuje kako se ozbiljne stvari i pojave ne raspadaju samo u ratovima i zbog njih. Pulski primjer nedvojbeno pokazuje kako mirnodopski raspadi znaju biti opakiji i beznadniji…

Više...

Boris Domagoj Biletić: NEPROLAZNO VRIJEME KAFKIJANSKO / Aldo Kliman

Pisac ove snažne proze jakih mjesta, zloslutnih slika i ulomaka te jednako takvih duljih cjelina, vrsnik je moćne književne gradbe često do nepodnošljivosti mučnih, više no metaforički prenesenih literarnih utvara i prizora. „Záčine“ ove proze, autorski toliko bogate i zaista jedinstvene, dodajući joj vlastita iskustva, spoznaje i estetsko-etičke izbore, iskusan i uvježban čitatelj katkad može i sebi samome imperativno iščitati/zadati kao „začȉni!“ a da iste proze opet ostanu crne, ako ne i crnje...

Više...

VESNA KRMPOTIĆ (1932. – 2018.)

U povodu „Tinove“ nagrade 2013.: Riječ je ovdje konkretno o konciznu poetskome „projektu“ nastalu kao u jednome dahu s jasnom níti provodnicom u ljubavi i pripadanju, sveprožimanju u Jednome i jedinstvenu Apsolutu, ma kako ga imenovali, no najbliže autoričinu filozofijsko-etičkome polazištu bilo bi imenovati ga upravo Ljubavlju (sada pisano velikim početnim slovom). U Krmpotićeve je na djelu doista svetkovina hrvatskoga jezika, idiolekta tj. osobnoga poetskoga jezičnog znaka koji oblikuje i podupire označeno koje je ujedno svojevrstan panteistički naboj...  

Više...

NEDJELJKO FABRIO (1937. – 2018.)

„Urjenje v življenju“, Koper – Ljubljana, 2013.: Fabrio – čovjek, pisac i intelektualac – ne podilazi. Nedjeljko Fabrio – nadilazi. Dakle, problem i užitak recepcije na čitatelju je. Ako se u slovenskome jezičnom i kulturnom prostoru Fabrijeva književnost ukotvi, dakle pusti li korijene poput „udomaćene susjedove“ literature, priželjkujem u sljedećemu koraku, uz slovenske prijevode ostalih piščevih romana, obvezno izbor iz dramskoga (najčešće vrlo aluzivnog i mudro, a u/za svoje vrijeme i hrabro napisanog) i novelističkoga opusa Nedjeljka Fabrija...

Više...

RIJEČ-DVIJE U POVODU RAZGOVORA SA ZORANOM FERIĆEM U „VIJENCU“

S malim zakašnjenjem pročitao sam razgovor s piscem Zoranom Ferićem, odnedavno predsjednikom Hrvatskoga društva pisaca, pod naslovom „Moramo usustaviti kriterije“ u „Vijencu“ Matice hrvatske. Ne ulazeći u sadržaj i razloge nekih, u najmanju ruku čudnih pa i donekle isključivih, njegovih izjava i prilično paušalnih stavova u tom intervjuu (primjerice onih o Društvu hrvatskih književnika i njegovim članovima, no nisam odvjetnik društva čijim sam članom pa se time ne bih bavio), što me od njega začudilo, ipak bih primijetio sljedeće...

Više...

KUŽAN MIRIS MRTVIH RIJEČI I OHRABRUJUĆE DRUKČIJA POEZIJA – U POVODU SMRTI NADE GRUBIŠIĆ

Već nakon prve objavljene zbirke zapažena je u čitateljskim i kritičarskim krugovima. Premda zatajna, živeći izvan takozvane metropole, daleko od medija i pjesničkih grupacija, isključena iz pomodnih trendova i bilo koje zadane, poželjne estetike, a kritički vrlo skromno praćena i vrednovana, Nadu Grubišić današnji upućeniji poznavatelji, poklonici i ljubitelji stiha drže jednom od najzanimljivijih suvremenih hrvatskih pjesnikinja.

Više...

Boris Domagoj Biletić: U TAJNOVITU ZNAKU BIJELE RIBE / Tomislav Marijan Bilosnić

Bogat je ovdje svijet referenca i asocijacija na: književnost, glazbu, film, zemljopisne prostore fikcijskoga i stvarnoga putopisanja, doslovna kretanja kroz vrijeme i prostor ili pak „samo“ stranicama svoje i tuđe literature; tu su konotacije na međunarodnu i, još više, tadašnju domaću političku praksu, nevesela iskustva pojedinca i (njegova) naroda, obiteljsku prošlost, na povijest „isuvišne“ (je li suvišno ipak već dovoljno isuvišno?!) jedinke i jednako takva kolektiva izložena vjetrometini Velike povijesti, njenim nekarakternim protagonistima, tvorcima i provoditeljima...

Više...

Boris Domagoj Biletić: STRAH OD ČITANJA / Tonči Petrasov Marović

Riječ je o potkrijepljenu, polemičnu, utemeljenome, uvjerljivu novome čitanju poezije Tončija Petrasova Marovića, ujedno i „ključu za“ ili čitanju „u ključu“, koje računa s novim pristupima novih naraštaja „redovnikā pjesništva“ – kakvim u određenoj mjeri i dimenziji držim i poslanje T. P. Marovića. Pjesnika ovaj izbor, valja se nadati, i praktično vraća središnjoj vrijednosnoj matici hrvatske poezije, otvarajući vrata budućim interpretatorima i interpretacijama.

Više...

Site Footer

„Sebi budite stroži nego drugima.“
(A.G.M.)

↑ Povratak na vrh.