Ovo djelo donosi uvid u najvrjedniji i najupečatljiviji dio stvaralaštva jednoga istaknutog autora, omogućujući užitak čitanja i, istodobno, pregled najboljega u Machieda, jednoga od značajnih suvremenih hrvatskih pisaca i intelektualaca...
Željka Lovrenčić
Fotografirajući rodnu kuću i prebirući sjećanjima, netko zamjećuje nju i kći koja je prati. Taj je netko ljubazan, ali ima pištolj. I vjerojatno ne može shvatiti što rade majka i kći na sada tuđemu i neprijateljskom području. Povratak u Hrvatsku donosi im olakšanje i sigurnost. Kukujevci su ostali iza njih dok „pod nogom tuđina plače napuštena Zemlja“. Zemlja je to zbog koje Ljubica Kolarić-Dumić u najvećoj mjeri piše tužne priče i stihove. No, korijeni su jači od svega, unatoč posezanju...
Knjiga ima magičnu neodoljivost narativa koji odovodi u nepoznat i privlačan svijet realnosti i mašte, ali i svijet daleke povijesti, koji će se svjetovi rijetko, a možda i nikada, sresti. Moguć i nemoguć svijet stvarnosti i narativa titraju na granici ispričani osebujnim govorom čovjeka toliko autentičnog da ga je teško ne zavoljeti i ostati nezaveden njegovom pripovijesti...
Ova poezija nije lagana ni lepršava, ne govori o trivijalnim stvarima koje nas prate u svakodnevici, za pjesnikinju je poezija (još uvijek) nešto uzvišeno... Zbirka je uspješan spoj prošlosti i sadašnjosti, emocija i racionalnosti, svijeta koji nas okružuje i onoga „onostran“. Preporučujem je svima koji žele ozbiljnije promisliti o svrsi postojanja, o prolaznosti i vječnosti, o mjestu pojedinca u suvremenu društvu...
„Zidoder“, između ostaloga, tematizira pitanje iseljavanja iz Hrvatske i realistično opisuje našu stvarnost. U sedamnaest vrlo životnih pripovijesti, pisanih čitko i pristupačno te jednostavnim jezikom, što je inače svojstveno autorici, susrećemo se s tematikom vezanom uz domaću sredinu i naše ljude, ali i sa svijetom fantastike...
U prozi Pernjak je prepoznatljiv po realističnom načinu pisanja, jasnim izričajima te humorističnim i satiričnim tonovima koje prikladno uklapa u tekst. U poeziji se, pak, suvereno kreće rubovima stvarnosti. Pojedinac koji žudi za slobodom u ovim se stihovima ne nalazi na brisanome prostoru u kojemu je izložen tuđim pogledima. Naprotiv, sklanja se u pisani prostor...
Knjiga Sanje Knežević „Tema TMB“, koja na znanstveno akribičan, ali ipak esejistički otvoren način objašnjava književni i slikarski opus Tomislava Marijana Bilosnića, daje vrlo vrijedan i iscrpan uvid u različite žanrove – od pjesništva (poezija u „užem smislu“, poema, haiku) do analiza Bilosnićevih zapaženih romana „Ispovijed isuvišna čovjeka“ i „Listopad“ te romana za djecu „Pustolovine morskog konjica“, kao i u važnija djela njegove povijesne publicistike. Osim toga, posebno je značajan dio u kojemu se donosi pregled svih inozemnih izdanja...
Shimose je formom, intertekstualnošću i unutarnjim glasovima koji se ponavljaju uspio stvoriti neobično i vrijedno, iako vrlo hermetično, djelo čiju dinamiku čitatelj treba pozorno pratiti kako bi uspio povezati te shvatiti opseg i dubinu iznesenih (za)misli. Riječ je, dakle, o zahtjevnu štivu koje pruža niz mogućnosti zamišljanja (promišljanja) i interpretacija te je zbog toga na poseban način još privlačnije. Ova je knjiga najprikladnija za to da Pedro Shimose širom otvorenih vrata konačno uđe u hrvatsku književnu zbilju...
Uz gotovo renesansni životopis, kojim je obogatila ne samo našu književnu scenu nego i kulturu općenito, Ljerka je Car Matutinović više nego pozvana dati sud o pojedinom djelu, svoju kritičarsku ocjenu i kritički stav. Nije naodmet spomenuti da je jedna od naših najznačajnijih književnih kritičarki iako se u posljednje vrijeme učestalo tvrdi kako u Hrvatskoj više nema književne kritike, odnosno da nema „prave“ književne kritike (riječ „prava“ vjerojatno se odnosi na isticanje onoga što je u nekom djelu loše...).
Ovo razmjerno kratko i tematski naizgled jednostavno štivo nuka na to da se pozabavimo mnogo širim okvirom i kontekstom u koji je priča smještena. Posrijedi je tema o iseljavanju koja, dakako, nije nova u književnosti. Autorica uvjerljivo opisuje tešku sudbinu današnjih migranata, točnije žena hraniteljica obitelji, koje su prisiljene otići iz doma i domovine kako bi u tuđini zaradile ponešto za egzistenciju, omogućujući obitelji i sebi koliko toliko dostojanstven život. Osim Hrvatica, tu su još Ukrajinke...