Željka Lovrenčić: IZ BRISANOGA U PISANI PROSTOR I NATRAG / Darko Pernjak

U prozi Pernjak je prepoznatljiv po realističnom načinu pisanja, jasnim izričajima te humorističnim i satiričnim tonovima koje prikladno uklapa u tekst. U poeziji se, pak, suvereno kreće rubovima stvarnosti. Pojedinac koji žudi za slobodom u ovim se stihovima ne nalazi na brisanome prostoru u kojemu je izložen tuđim pogledima. Naprotiv, sklanja se u pisani prostor...

Više...

Josip Bratulić: JAKŠI FIAMENGU U SPOMEN

Nikad ni o jednom našem zajedničkom prijatelju nije rekao riječ pokude, a nekmoli osude za neki čin, misao, ili napisanu riječ, ocjenu, prikaz. Volio je putovati Istrom, rado su ga zvali, a on se odazivao na pozive. Iz tih je putovanja nastala cijela zbirka soneta „MRAVI IZ NEZAKCIJA: istarski sonetni abecedarij“. Mješoviti zbor iz Pule „Rondo Histriae“ izveo je, pak, niz pjesama iz njegove zbirke „Sidro u čoviku“... Istra je proslavljena sonetima Jakše Fiamenga. Hvala mu za taj napor...

Više...

JAKŠA FIAMENGO (1946. – 2018.): TONALITET DUŠE, INTONACIJA PODNEBLJA

U klapskoj pismi se baš i ne mora spomenuti more a da ga ipak čuješ i osjetiš, ne mora biti na čakavici a da te baš ona ne preplavi svojom gustoćom, ne mora govoriti o ljudima a da ih ipak ne čuješ u širokoj lepezi sudbina, pojedinačnih i skupnih, ne mora zaploviti i zatrubiti a da je ne osjetiš kao brod, povijesnu navu u koju je ukrcana cijela jedna povijest...

Više...

Mario Kolar: ODLAZAK VELIKOG I OBIČNOG ČOVJEKA / Ivan Golub

Golubova je poezija bila kritična i prema samoj Crkvi, iako njezinu osnovu, dakle, čini katoličko slavljenje punine i smisla života nasuprot besmislu i praznini koje tematizira nemali dio (suvremene) hrvatske poezije. U tom je smislu Golub ne samo jedan od najznačajnijih i najprihvaćenijih hrvatskih pjesnika duhovnoga nadahnuća, već mu pripada izdvojeno mjesto u (suvremenoj) hrvatskoj književnosti. Kao jedan od posljednjih hrvatskih latinista, pjesme je pisao i na latinskome jeziku. Ujedno se Goluba naziva najvećim pjesnikom među teolozima...

Više...

NAGRADA „FRAN GALOVIĆ“ MONIKI HERCEG ZA ZBIRKU PJESAMA „POČETNE KOORDINATE“

Monika Herceg ovom zbirkom na potpuno inovativan, moderan, sadržajno punokrvan te jezično i stilski raskošan, a još uvijek komunikativan način pristupa ustvari staroj temi zavičaja i djetinjstva, i to onoga tradicionalnog, ruralnog, podarivši joj novo, „cifrano“ ruho, čime u potpunosti zaslužuje nagradu koja nosi ime velikog joj prethodnika na tome području. Riječ je o iznimnom pjesničkom glasu koji vraća vjeru u poeziju u nesklonim joj vremenima.

Više...

ESEJISTIČKA NAGRADA „ZVANE ČRNJA“ DAMIRU BARBARIĆU ZA „PUTOKAZE“

Kad god se suočite s filozofijskim tekstom, esejom, diskursom, problemom, čak i vicem... apriorno mu pristupate sa strahopoštovanjem, pokušavajući zatomiti vlastiti osjećaj inferiornosti – jer, zaboga, „to“ nije „svakodnevno“ i uvijek je veće od vas. Barbarić, međutim, dekonstruira takav naš pristup i osjećaj. U svojim se tekstovima, uvijek silno kompetentnima, apriorno („na djelu“) deklarira ne samo kao „pristupačan filozof“, već i kao lucidan, žovijalan, duhovit i – čak – autoironičan skriptor. Koji, k tomu, vrlo decidno tvrdi kako „bez filozofije...

Više...

JURICI PAVIČIĆU NAGRADA „KSAVER ŠANDOR GJALSKI“ ZA ROMAN „CRVENA VODA“

Radnja se zbiva u širokom luku od 1989. do 2016. godine, kad su se u našim stranama zbivale dramatične promjene – političke, društvene, ekonomske, ali i psihološke – pa pisac uključuje sva ta zbivanja u svoju priču i zapošljava ih kao materijal za gradnju likova ili kao pogonsko gorivo za pokretanje radnje... Pisac je uspio izbjeći svaku deklarativnost, suzdržao se od slanja političkih poruka, pa je čak i one likove koji su mu odbojni kao društveni tipovi uspio prikazati kao...

Više...

VESNA KRMPOTIĆ (1932. – 2018.)

U povodu „Tinove“ nagrade 2013.: Riječ je ovdje konkretno o konciznu poetskome „projektu“ nastalu kao u jednome dahu s jasnom níti provodnicom u ljubavi i pripadanju, sveprožimanju u Jednome i jedinstvenu Apsolutu, ma kako ga imenovali, no najbliže autoričinu filozofijsko-etičkome polazištu bilo bi imenovati ga upravo Ljubavlju (sada pisano velikim početnim slovom). U Krmpotićeve je na djelu doista svetkovina hrvatskoga jezika, idiolekta tj. osobnoga poetskoga jezičnog znaka koji oblikuje i podupire označeno koje je ujedno svojevrstan panteistički naboj...  

Više...

NEDJELJKO FABRIO (1937. – 2018.)

„Urjenje v življenju“, Koper – Ljubljana, 2013.: Fabrio – čovjek, pisac i intelektualac – ne podilazi. Nedjeljko Fabrio – nadilazi. Dakle, problem i užitak recepcije na čitatelju je. Ako se u slovenskome jezičnom i kulturnom prostoru Fabrijeva književnost ukotvi, dakle pusti li korijene poput „udomaćene susjedove“ literature, priželjkujem u sljedećemu koraku, uz slovenske prijevode ostalih piščevih romana, obvezno izbor iz dramskoga (najčešće vrlo aluzivnog i mudro, a u/za svoje vrijeme i hrabro napisanog) i novelističkoga opusa Nedjeljka Fabrija...

Više...

Site Footer

„Sebi budite stroži nego drugima.“
(A.G.M.)

↑ Povratak na vrh.


reliablecounter