Neven Ušumović: METAFIKCIJSKI DVOBOJI PRIPOVJEDAČA I LIKA U „LIJEPIM PRIČAMA“ EDE BUDIŠE

Kratka proza Ede Budiše (Rovinj, 1958. – Trst, 1984.) danas se općenito smatra reprezentativnim primjerom hrvatske postmoderne proze prve polovice '80-ih godina i kao takva zastupljena je u većini antologija i panorama koje obuhvaćaju to razdoblje ili se njime bave. Ta proza, svakako, predstavlja i poveznicu s fantastičnom prozom sedamdesetih godina, odnosno s prvim valom postmoderne hrvatske književnosti...

Više...

Darija Žilić: KAD KNJIŽEVNOST PISCA IZNEVJERI / Marina Šur Puhlovski

Većina današnjih pisaca, koji su uglavnom vrlo obrazovani i književnoteorijski potkovani, stvaralački je neinventivna; stvaralaštvo su proglasili igrom, a deklarativno ukidanje svijeta, stvarnosti, sudbine kao promišljanja „prozvali“ umjetničkim činom. Autorica takve kritičare i teoretičare koji se bave analizom djela i podmeću lažne vrijednosti naziva „famulusima“, pritom aludirajući i na Goetheova „famulusa“ Wagnera. Potom analizira roman Dubravke Ugrešić „Forsiranje romana reke“. Njezin je roman, kreće od te teze, izvedenica iz stvarnog; u njemu su samo slika i glamur...

Više...

KUŽAN MIRIS MRTVIH RIJEČI I OHRABRUJUĆE DRUKČIJA POEZIJA – U POVODU SMRTI NADE GRUBIŠIĆ

Već nakon prve objavljene zbirke zapažena je u čitateljskim i kritičarskim krugovima. Premda zatajna, živeći izvan takozvane metropole, daleko od medija i pjesničkih grupacija, isključena iz pomodnih trendova i bilo koje zadane, poželjne estetike, a kritički vrlo skromno praćena i vrednovana, Nadu Grubišić današnji upućeniji poznavatelji, poklonici i ljubitelji stiha drže jednom od najzanimljivijih suvremenih hrvatskih pjesnikinja.

Više...

Site Footer

„Sebi budite stroži nego drugima.“
(A.G.M.)

↑ Povratak na vrh.