Rudolf Preinerstorfer: TEMELJITO O NJEMAČKOME TISKU U AUSTRIJSKOJ PULI I ISTRI / Bruno Dobrić

TEMELJITO O NJEMAČKOME TISKU U AUSTRIJSKOJ PULI I ISTRI

BRUNO DOBRIĆ: NOVINE I ČASOPISI NA NJEMAČKOM JEZIKU U ISTRI (1871. – 1918.) / Pula, Opatija, Brijuni; Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika, Pula, 2016., 312 str.

 

RUDOLF PREINERSTORFER (dhk-pula.hr)

Knjiga je rezultat dugogodišnjega truda oko prikupljanja, istraživanja i vrednovanja di-jelom teško dostupne građe o temi koja se odnosi na vremensko razdoblje europske prošlosti, čije pomno razmatranje upravo danas može doprinijeti većoj jasnoći i boljemu razumijevanju odnosa koji nadilaze granice državā. Ta je nakana iziskivala ponajprije rasvjetljavanje političkih i društvenih uvjeta, struktura, kretanja i promjena, što slijedi u uvodnim poglavljima knjige.

Odluka da se u Puli izgradi glavna luka Ratne mornarice, sa svim pripadajućim ustano-vama, utjecala je na nagli porast gradskoga stanovništva te doseljavanje velikoga broja njemačkojezičnih Austrijanaca. Nakon toga je u Opatiji i oko nje nastala „Austrijska rivi-jera“, a otočje Brijuni dobilo je na značenju kad ga je kupio Paul Kupelwieser koji je dao najprije sanirati, a potom izgraditi otočje kao elitno ljetovalište. Tako je nastala poten-cijalna čitalačka publika na njemačkome jeziku.

Posebno važan dio knjige potpuno je obuhvaćanje i iscrpan opis periodičnih publikacija koje su izlazile u Istri na njemačkome jeziku. Prikaz uvelike nadilazi okvire bibliografskih podatka i daje opsežne podatke glede uredništava, izdavačā, nakladnikā, vlasničkih odnosa, načina izlaženja, sadržajnog, društvenog i političkog usmjerenja opisanih publi-kacija… Tako u isti mah postaje razvidnim javni život razdoblja u kojemu su te periodi-čne publikacije izlazile.

Nekoliko primjera: Tjednik Neptun s podnaslovom Wochenschrift für Wissenschaft und Belletristik (Tjednik za znanost i beletristiku) izlazio je ‒ doduše samo od 1871. do 1872. godine ‒ na njemačkome jeziku, ali je imao i priloge na talijanskom. Bio je liberalno us-mjeren, no u prvome broju istaknuto je da „Pula, koja ima toliko obrazovanih Nijemaca, Slavena i Talijana, ima njemački jezik kao njihovo zajedničko sredstvo povezivanja…“ (str. 122).

Carski i kraljevski Hidrografski zavod, kasnije carski i kraljevski Mornaričko-tehnički odbor te od 1900. godine carska i kraljevska Mornarička knjižnica izdavali su od 1873. Mitt(h)eilungen aus dem Gebiete des Seewesens (Priopćenja s područja pomorstva), po-morski stručni časopis s prilozima „Hidrografske novosti“ i „Objave za pomorce“. Iz-davač je bio „Carl Gerold´s Sohn“ u Beču, koji je do 1907. g. i tiskao časopis, a nakon toga tiskao ga je Josip Krmpotić u Puli. Časopis je izlazio mjesečno do 1915. g. i prvenstveno je bio usmjeren potrebama i interesima Ratne mornarice, no sadržavao je i mnogobrojne znanstvene priloge o općim temama vezanima uz pomorstvo – kao što su brodogradnja, tehničko opremanje, navigacija, hidrografija i meteorologija. Važnije rasprave tiskane su i zasebno u obliku posebnih otisaka.

Između 1904. i 1912. izlazio je Omnibus, s promjenljivom učestalošću izlaženja ‒ kao dne-vna novina ili kao tjednik, u razmjerno velikoj nakladi od 2.000 primjeraka. Vlasnik i iz-davač bio je konzorcij Matko Laginja i dr. Usmjerenje lista slijedilo je uvjerenja Hrvatske narodne stranke, tekstovi su bili na hrvatskome i talijanskome jeziku, a povremeni „nje-mački dio“ novina (na njemačkome) obuhvaćao je, otprilike, 20 posto sadržaja lista.

Jedine dnevne novine u Istri na njemačkome jeziku izašle su prvi put 1905. godine pod nazivom Polaer Morgenblatt (Pulski Jutarnji list), no u lipnju sljedeće godine promijenile su naziv u Polaer Tagblatt (Pulski dnevni list) i do kraja objavljivanja u studenome 1918. taj je naziv ostao neizmijenjen. Trinaestogodišnje razdoblje izlaženja toga lista, čije je objavljivanje završilo raspadom Monarhije, potaknulo je autora ove knjige na podrobnije istraživanje ukupnoga političkog okruženja toga razdoblja u Puli i Istri, pri čemu je kori-stio novije rezultate istraživanja i austrijskih povjesničara. Tako je nastala mala mono-grafija o tim novinama (str. 155-213). U njoj su podrobno prikazani politički odnosi u Puli i Istri na prijelazu stoljećā, koji su se pogoršali narušavanjem dotadašnjega sporazuma između Mornarice i talijanske liberalne većine u gradskoj upravi. U pojedinostima tu se radilo o spornim točkama kao što je, primjerice, pravilnik o izboru općinskoga vijeća i gradonačelnika, političko držanje ostalih novina, posebice talijanskoga dnevnika Il Gi-ornaletto di Pola, neophodno (državno) subvencioniranje njemačkoga dnevnika, ali i urednički program vlastitoga lista. Daljnje zaoštravanje socijalnih i političkih sukoba ti-me je vodilo zaoštravanju polemike u novinama glede općinskih izbora 1907. g., nakon čega je 1908. sporazumom Mornarice s talijanskom i hrvatskom nacionalnom strankom došlo do novoga Zakona o izboru općinskoga vijeća.

Osim pitanja financiranja hrvatskih škola, sukobi oko jezika i, posebno, predbacivanje gradskoj vlasti zbog korupcije i pronevjere javnoga novca doveli su do raspuštanja op-ćinskoga vijeća i otpuštanja gradonačelnika, ali i do, očigledno, nedostatnog poboljšanja zapuštene gradske infrastrukture. Pozitivan je bio doprinos Tagblatta kulturnome živo-tu: podlistak je donosio sadržajem bogate priloge o glazbi i kazalištu, surađivali su i pe-dagozi, kao Klemens Aigner i Karl Prodinger. Nedjeljnji prilog Frauen Zeitung (Ženske novine) upoznavao je s onodobnim idejama o „emancipaciji“, a prilog Illustriertes Un-terhaltungsblatt (Ilustrirani zabavni list) sadržavao je rubriku „modna revija“.

Izbijanje rata nakon atentata u Sarajevu donijelo je Tagblattu znatan nemir jer je došlo do protuslavenskih demonstracija s izgredima protiv hrvatskih ustanova, među ovima i protiv Tiskare Krmpotić. Novine su ipak izlazile za vrijeme trajanja cijeloga rata, ali su mogle objavljivati samo službene novosti i podlijegale cenzorskoj provjeri. Dana 13. stu-denoga 1918. Polaer Tagblatt oprostio se od svojih čitatelja čiji je većinski dio već bio na-pustio grad. Biografskom skicom o Josipu Krmpotiću (str. 209-213) završava povijest tih novina, a time i tiska na njemačkome jeziku u Istri.

U Puli su izlazile još dvije kratkotrajne periodične publikacije na njemačkome jeziku: Südösterreichische Nachrichten (Južnoaustrijske vijesti), kao „Neovisni njemački tjednik za Pulu i Primorje“ (tijekom 1910., od veljače do travnja, izišlo je samo 10 brojeva) i Mari-nekasino-Nachrichten (Vijesti Mornaričkoga kasina), informativni bilten koji je između listopada 1914. i srpnja 1915. izašao u 8 brojeva i članove Društva Mornarički kasino obavještavao o kulturnim i društvenim priredbama, što je bilo uvjetovano ratnom situ-acijom.


BRUNO DOBRIĆ (dbi.hr)

Tijekom duljega razdoblja, od 1887. do 1915., Lječilišno povjerenstvo u Opatiji izdavalo je Amtliche Kurliste von Abbazia (Službeni popis lječilišnih gostiju Opatije; u početku je izlazio pod nazivom Curliste von Abbazia /Popis opatijskih lječilišnih gostiju/). Godine 1905. Lječilišno povjerenstvo povjerilo je F. J. Weissu, vlasniku novina Illustrierte ös-terreichische Riviera-Zeitung (Ilustrirane novine Austrijske rivijere), izdavanje ovoga popisa. Bio je to cjelovit popis lječilišnih gostiju s najglasovitijim imenima na prvome mjestu, a tiskovina je prodavana u Opatiji i Rijeci. Popis je izlazio više puta mjesečno, od 1906. kao prilog novina Kur- und Bade-Zeitung der österreichischen Riviera (Novine lječilišta i kupališta Austrijske rivijere; podnaslov: Illustrierte Wochenschrift zur Förde-rung des Fremdenverkehrs in den Kur- und Badeorten an der Küste des adriatischen Meeres /Ilustrirani tjednik za poticanje turizma u lječilištima i kupalištima na obali Ja-dranskoga mora/), koje su izlazile u Opatiji od 1906. do 1914. godine.

Prethodno navedene novine, Illustrierte österreichische Riviera-Zeitung (Ilustrirane novine Austrijske rivijere), s podnaslovom Organ für die wirtschaftlichen und kurört-lichen Interessen von Dalmatien, Istrien und Triest (Organ za gospodarske i lječilišne interese Dalmacije, Istre i Trsta), kao i Offizielles Organ des I. Marine-Offiziers-Lown-Tennis-Club in Pola (Službeni organ I. Mornaričko-časničkoga teniskog kluba u Puli), izlazio je najprije 1904.-1905. u Puli, a od ožujka 1905. do rujna 1906. u Opatiji. Unatoč državnim subvencijama i međunarodnoj turističkoj promidžbi, izostao je uspjeh kojem se izdavač nadao, što je bilo uzrokom prestanku izlaženja ovih novina.

Brioni Insel Zeitung. Illustrierte Wochenschrift (Novine Brijunskoga otočja. Ilustrirani tjednik) izdavala je „Gutsdirektion der Brionischen Inseln“ (Uprava dobara Brijunskoga otočja). Izlazile su 5 godina, od 1910. do 1914.; od sredine veljače do konca listopada kao tjednik, a tijekom ostaloga dijela godine kao mjesečnik. Urednici su do 1913. bili Otto Bu-chsbaum, a poslije njega Siegmund Oswald Fangor koji je, pored vlastite poezije, u ča-sopisu između ostaloga objavljivao i tekstove Gabriela D’Annunzija, pripovijesti Antona Čehova i A. I. Kuprina te jedno Baudelaireovo prozno djelo u prijevodu Hermanna Hes-sea. Tako je Kupelwieserovo „Carstvo“ (str. 98) i književno oplemenjeno.

Svakako treba spomenuti tri dijela knjige koji donose cjelovit pregled o dvjema pojedi-načnim temama: „Uloga novina u nacionalno-političkim sukobljavanjima u Puli počet-kom XX. stoljeća“ (str. 218-227), gdje se uspoređuju stajališta talijanskih i hrvatskih no-vinskih organa sa stajalištima novina na njemačkome jeziku glede različitih pitanja oko kojih su se sukobljavali. K tome još i kratak pregled: „Glavna obilježja istarskih njema-čkojezičnih periodičnih publikacija u odnosu na talijanske i hrvatske novine koje su izla-zile u njihovu okruženju“ (str. 257-263). „Nakladnici i tiskari njemačkojezične periodike i drugih publikacija“ (str. 251-254) kratak je, pak, pregled proizvodnje njemačkojezičnih publikacija u Puli.

Na kraju knjige sažetci su na njemačkome, engleskome i talijanskome jeziku. Savjesnim istraživanjem i nepristranim vrednovanjem velikoga broja periodičnih njemačkojezičnih publikacija, koje su sačuvane na raznim mjestima, knjiga donosi fasetama bogatu i cjelo-vitu sliku o njima.

S njemačkoga prevela: Marjeta Djaković

 

(Rudolf Preinerstorfer, M. Djaković © IO DHK)

„Sebi budite stroži nego drugima.“
(A.G.M.)

↑ Povratak na vrh.