Željka Lovrenčić: ISCRPNA MONOGRAFIJA O VAŽNOME PISCU / Sanja Knežević

ISCRPNA MONOGRAFIJA O VAŽNOME PISCU

SANJA KNEŽEVIĆ: TEMA TMB: odabrane studije, članci i eseji o umjetničkom stvaralaš-tvu Tomislava Marijana Bilosnića, Naklada Ljevak, Zagreb, 2018., 247 str.

 

Zadarska znanstvenica i književnica Sanja Knežević godinama se uspješno bavi temama iz novije hrvatske književnosti donoseći nove i izvorne priloge i podatke o suvremenim autorima. Među njima osobito se ističe svestrani umjetnik Tomislav Marijan Bilosnić koji je svojim radom obilježio i zadarsku i hrvatsku književnu scenu, a također je znatne uspjehe postigao izvan granica naše zemlje – od Albanije do Čilea. Do sada smo o njemu u tisku i djelomice u knjigama čitali odabrane studije, članke i eseje koje je potpisala Sanja Knežević. Sada ih je odlučila prikupiti i objaviti u zanimljivoj monografiji posve-ćenoj autorovu umjetničkom radu, naslovljenoj Tema TMB: odabrane studije, članci i eseji o umjetničkom stvaralaštvu Tomislava Marijana Bilosnića. Knjigu je objavila ugled-na kuća, Naklada Ljevak.

U njoj se vješto isprepliću znanost i esejistika, podrobne znanstvene analize pojedinih djela i razvidna naklonjenost ovome zanimljivom autoru kojega i sama, doduše ne tako sustavno, pratim. Sanja je Knežević, dakle, na jednome mjestu okupila tekstove o Bi-losnićevu raznolikom stvaralaštvu i tako svima zainteresiranima predočila razne seg-mente stvaralaštva ovoga značajnog hrvatskog književnika. Jer, da bismo bolje razumjeli stvaralaštvo nekog autora, moramo upoznati i njegov život, saznati gdje stvara, što ga nadahnjuje, što ga smeta, a što veseli…. U ovoj se knjizi Kneževićeva uistinu potrudila napraviti cjelovitu analizu Bilosnićeva djelovanja u vremenskom rasponu od 2000. do 2015. godine. Premda su tekstovi objavljivani na različitim mjestima i u raznim prigoda-ma, knjiga je dorađena tako te se čini kao da je napisana u jednome dahu.

Podijeljena je na šest poglavlja, a sadrži i Izvore, Literaturu, Kazalo imena te Bilješku o autorici. Iz opsežne bibliografije razvidno je koliko se autorica sustavno i nadasve stru-čno bavi Bilosnićevim stvaralaštvom.

U uvodu se upoznajemo sa životnim putom književnika – pjesnika, romanopisca, ese-jista i feljtonista, putopisca, publicista, pisca za djecu, slikara, umjetničkoga fotografa, ukratko, prema autoričinim riječima, jednoga homo universalisa (str. 11), gotovo re-nesansne stvaralačke pojave, čiji su interesi zaista mnogobrojni. Uz napomene o piščevu životu, autorica nas ovdje ukratko upoznaje sa stvaralaštvom T.M.B.-a, koje kasnije te-meljito razrađuje u pojedinim poglavljima.

Premda vrlo svestran i uspješan na mnogim poljima, Tomislav Marijan Bilosnić ipak je prvenstveno prepoznat kao pjesnik. „Književnost je nedvojbeno životni poziv, strast, a moglo bi se slobodno reći i sama bit života Tomislava Marijana Bilosnića“, napominje Sanja Knežević (str. 12), koja u drugome poglavlju objavljuje tekstove vezane uz Bilos-nićevu poeziju. U pregledu njegova pjesničkog opusa redom niže sve poetske uspješnice ovoga autora – od prvih pjesničkih zbirki napisanih sedamdesetih godina prošloga sto-ljeća (Senza Luna, 1968. ili Koji jedu ribu, 1977.), onih iz osamdesetih (primjerice: Potez mača, 1984., , 1985. ili Čelo za metak, 1984.), zbirki iz devedesetih godina (Vila Velebita, 1993.), pa do „kultnih“ knjiga Tigar (2004.), Afrika (2011.), Odisej (2013.) ili, najnovije, zbir-ke Sto pjesama o tijelu iz 2017.

Sanja Knežević znanstveno istražuje fenomen Bilosnićeva pjesništva, ali u analize unosi i snažnu emotivnost. Njene su usporedbe s pojedinim pjesnicima (Vesna Parun, Luko Pa-ljetak, Boris Domagoj Biletić…) utemeljene i izvorne. Iz bogatoga pjesničkog opusa ana-lizira knjige Vrt i Molitve te zbirke haiku poezije. Otkriva i razne zgode vezane uz njih i njihova predstavljanja širom svijeta. Nadalje, pišući o zbirci haiku poezije Velebit, autori-ca pokazuje Bilosnićevo oduševljenje Petrom Zoranićem i njegovo snažno rodoljublje te vezanost uz rodni kraj.

Daljnja su poglavlja posvećena vrlo uspješnoj zbirci Tigar (prevedenoj na četrnaest je-zika), zbirci Ogrlica, koju autorica određuje kao „pohvalu slobodi i domovini“ (str. 55), te zbirci duhovne lirike Molitve. Tu su tekstovi o zbirci Kuća u kojoj pjesnik progovara o odnosu čovjeka s prirodom i Bogom, te oni o zbirci Odisej u kojoj Bilosnić na sebi svoj-stven simbolički način obrađuje homerovsku temu. U potonjoj se zbirci razabire pjesni-kovo zanimanje i dobro poznavanje ne samo Homerovih djela nego i povijesti te grčke mitologije. Ovo poglavlje završava tekstom o zbirci Vrt koju Kneževićeva uspoređuje s pjesništvom velikoga indijskog pjesnika Rabīndrāntha Tagorea; posrijedi je vrlo medita-tivna poezija koja čovjeka nuka na razmišljanje o sebi i svijetu oko sebe te na preispiti-vanje vlastitih postupaka.

SANJA KNEŽEVIĆ (zadarski.slobodnadalmacija.hr)

Treće je poglavlje ove zanimljive monografije autorica posvetila Bilosnićevoj prozi. U iscrpnoj i zanimljivoj studiji naslovljenoj „Dva romana krika – jedno postmodernističko čitanje“, uspoređuje romane Isušena kaljuža Janka Polića Kamova i Ispovijed isuvišna čovjeka Tomislava Marijana Bilosnića, zaključujući da su „I Kamov i Bilosnić u svojim ro-manima iznijeli pejzaže svoje duše i svoga vremena, i bez okolišanja ih podastrli okolini. Kamov je kriknuo jer za Ljepotu u njegovu vremenu više nije bilo mjesta, a Bilosnić je kriknuo jer je hrvatska književnost ponovno zašutjela. Janko Polić Kamov i Tomislav Ma-rijan Bilosnić književnost su pretvorili u prostore svoga buntovnog duha i žestokog mentaliteta izraslog u drevnosti mediteranske civilizacije koja nikada nije bila spremna na šutnju“ (str. 145).

U drugoj, također vrlo stručnoj i utemeljenoj, studiji autorica govori o Bilosnićevu rat-nom romanu Listopad u kojemu opisuje stradanja svoga voljenog grada Zadra i njegovih stanovnika koji su ga branili od srpske agresije. Osim glavnoga junaka, posebnu pozor-nost privlači lik mačka Greya koji je, autoričinim riječima, „jedini imenovan lik romana, pa autor takvim književnim postupkom naglašava da u ratu ljudi gube identitet čovječ-nosti“ te da je „susret s mačkom zapravo susret sa samim sobom…“ (str. 159).

U prva smo, dakle, tri poglavlja upoznali Bilosnića kao vrsnoga pjesnika i izvrsnoga pro-zaika, ali on nije samo to. Našega „renesansnog“ autora silno zanima povijest, osobito ona vezana uz njegov rodni kraj. Feljtone koji obrađuju povijest grada Zadra objavio je u knjizi Gledajte tamo ovaj grad (2005.) u kojoj opisuje križarsko i mletačko osvajanje Za-dra u dvanaestome stoljeću. Prije ovoga djela, objavio je knjigu Polifem iz Manite peći (2004.) u kojoj se, pak, bavi problematikom Velebita koji je za nj, prema autorici, ali ne samo njoj, „hrvatska mitska planina“ (str. 178). Knjigu su recenzirali ugledni zadarski arheolozi dr. Ivo Fadić i prof. Radomir Jurić, što također potvrđuje Bilosnićev znalački pristup tematici.

U trilogiji koju čine djela Stara Liburnija, V Hrvateh i Hrvatski knezovi i kraljevi, objav-ljenoj 2007., a koja obuhvaća povjesnice vezane uz Ravne kotare, Bilosnić na gotovo ti-suću stranica govori o hrvatskoj povijesti, podrijetlu Hrvata, o prvoj hrvatskoj biskupiji, hrvatskim kraljevima i njihovim sudbinama…

Među Bilosnićeve knjige povjesnicā pripada i ona naslovljena Kožino (2008.) u kojoj au-tor na temelju studioznog proučavanja dokumenata i kronika otkriva povijest mjesta Kožina, život njegovih ljudi, njihovu mitologiju i običaje.

Peto je poglavlje monografije posvećeno Bilosniću slikaru, a sadrži dva teksta – Filozofija maske (Mali portreti i autoportreti, monotipije) te Korjenito novo osjećanje slobode (Pollockova svjetlost, ulja, 2003.) u kojemu se Bilosnića slikara uspoređuje s Jacksonom Pollockom i ističe značaj njegove slikarske faze u kojoj prevladava crvena boja. Tu boju autorica povezuje s „rođenjem, krvlju i samim životom“ (str. 208). Osim što saznajemo važne podatke o slikarskoj djelatnosti i vještini Bilosnićevoj, ovdje se uvjeravamo u činje-nicu da se Sanja Knežević, osim u književnim vodama, vrlo uspješno snalazi i u raš-člambama likovnih djela.

Na kraju knjige riječ je o prijevodima Bilosnićevih djela na strane jezike i o njegovim knji-ževnim uspjesima u mnogim zemljama – Albaniji, Turskoj Makedoniji, Španjolskoj, Italiji, Mađarskoj, Njemačkoj, Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi, Kolumbiji, Čileu, Ru-munjskoj…

Opus Tomislava Marijana Bilosnića može se čitati na engleskome, njemačkom, talijan-skom, španjolskom, albanskom, makedonskom, slovenskom, rumunjskom, bugarskom, mađarskom, romskome i drugim jezicima. Njegove se knjige i pojedine pjesme objavljuju u časopisima, mnogi su mu radovi uvršteni u antologije i izbore. Prevodili su ih poznati i vrsni prevoditelji koji su procijenili da je Bilosnić zanimljiv autor, a to je potvrdila i pub-lika širom svijeta. Valja napomenuti da je naš pisac dobitnikom mnogih nagrada u zemlji i inozemstvu, što je s obzirom na kvalitetu njegova književna stvaralaštva prirodno i očekivano.

Na mjestu zaključka ustvrđujem kako autorska knjiga Sanje Knežević Tema TMB, koja na znanstveno akribičan, ali ipak esejistički otvoren način objašnjava književni i slikarski opus Tomislava Marijana Bilosnića, nastao, ponovimo, u razdoblju od 2000. do 2015. go-dine, daje vrlo vrijedan i iscrpan uvid u različite žanrove – od pjesništva (poezija u „užem smislu“, poema, haiku) do analiza Bilosnićevih zapaženih romana Ispovijed isu-višna čovjeka i Listopad te romana za djecu Pustolovine morskog konjica, kao i u važnija djela njegove povijesne publicistike. Osim toga, posebno je značajan dio u kojemu se donosi pregled svih inozemnih izdanja te uopće inozemne recepcije ovoga autora. To je važno stoga jer se na jednome mjestu susreću kritika i recepcija, ali i stanoviti podatci o položaju hrvatske književnosti izvan granica naše zemlje.

Osobito valja istaknuti to da je Tomislav Marijan Bilosnić u, primjerice, Španjolskoj već vrlo prepoznat i afirmiran autor te tako sve poznatiji na cijelome španjolskome govor-nom području uopće. Već zbog tog bi razloga, nadajmo se, ova knjiga mogla biti nov is-korak u afirmaciji ovoga autora i u domaćim, nacionalnim okvirima. Čestitam Sanji Kne-žević na zanimljivu i originalnom djelu!

 

(Željka Lovrenčić © IO DHK)

„Sebi budite stroži nego drugima.“
(A.G.M.)

↑ Povratak na vrh.