Na našem portalu uskoro čitajte kritike koje potpisuju: IVAN BOŠKOVIĆ, KLARA DULIĆ ŠEVČIĆ, BISERKA GOLEŠ GLASNOVIĆ, MARIO KOLAR, ZLATKO KRAMARIĆ, TIN LEMAC, ŽELJKA LOVRENČIĆ, IRVIN LUKEŽIĆ, RUŽICA MARTINOVIĆ, IVICA MATIČEVIĆ, MATO NEDIĆ, BOŽIDAR PETRAČ, JADRANKA PINTARIĆ, SANKO RABAR, PAULA REM, MILORAD STOJEVIĆ, MAJA ŠOLJAN, ĐURO VIDMAROVIĆ, DARIJA ŽILIĆ i drugi kritičari-suradnici.
Blog Posts
Svijest o duhovnom jezičnom nasljeđu, u novoj postmodernističkoj kajkavskoj zbirci „Breberika“, Božica Brkan podupire florealnom asocijativnošću. Jezik se „ukorjenjuje“ zajedno s biljkom, i jedno i drugo pronalaze najbolje putove svoga rasta, oblika, imenovanja... Nije očekivati od poete, suverenog vladara književnim standardom, kojim se poigrava kao da je njegov osobni i ničiji više, povratak u zavičaj i kopanje po moždanima e da bi iskopao nekazivo blago (čakavskoga) jezika starijega od sjećanja...
U knjizi je poštovan akademski etos u vidu oslanjanja na prijašnja istraživanja Paruničina opusa i u dijelovima ponad kritičkih dionica lebdi sam poetiziran tekst, odgovor na poeziju poezijom, empatija prema biću Paruničina djela i „hommage“ velikoj pjesnikinji. Možemo reći da smo dobili još jednu staklenu perlu na ogrlici interpretativnih tekstova o djelu Vesne Parun...
Surov je ovdje, strog, mjestimice krut, suh, teško prohodan jezik koji se u drugome dijelu romana razmahuje do razine baroknoga. Kao da je autor, opisujući poniranje u ludilo, poželio promijeniti čitateljevu perspektivu. Balansirajući na rubu naturalističkoga i baroknoga, poetskoga i prozaičnoga, govornoga i pisanoga, vizualnoga i apstraktnog, Diop razbija klasičnu narativnu liniju...
Radnja romana zbiva se u obiteljskoj kući koja na određeni način simbolizira cijeli grad Zagreb toga vremena, pa i Hrvatsku. Grad Zagreb, dakako, nije za rušenje, iako ga je potres ranio, ali, na žalost, obnova ide teško. Dorin život je tome sličan: nije za odustajanje od braka koji je ruiniran muževom nevjerom, a opet postojeće stanje neuporabljivo je, tako da se i ona sama osjeća privremeno neuporabljivom. Stoga autorica uključuje i treći nosivi lik, a to je suvremeni tajkun, biznismen...
Protagonistica romana Morana u trogodišnjoj je vezi s matematičarom Vidom, zaposlenikom jednoga fakulteta. Oboje su u tridesetim godinama, pripadnici srednjega sloja. Žive u njegovu stanu. Roman, međutim, započinje u Londonu zbog Moranina poslijediplomskoga istraživanja tamilskoga pjesništva. U stanu prijateljice Jane, in medias res, upoznaje Simona, srednjoškolskoga učitelja engleskoga jezika i (bivšega) pankera s kojim, doduše ne na prvu, razvija visoko erotiziran odnos...
Riječ je o izboru poezije, proze i esejistike iz "Nove Istre" na 312 stranica prevedenih na slovenski. Usto su objavljene fotografije (aut. Jaka Jeraša) tematski vezane za Istru i sažetci na engleskome jeziku te kratke bilješke o svim zastupljenim autorima (njih 33, raznih naraštaja i različitih književnih poetika)...
Kačićevo djelo predstavlja jedno od klasičnih, temeljnih i kanonskih djela hrvatske književne i nacionalne memorije, više od nekoliko stoljeća podjednako privlačeći pozornost književnih proučavatelja i javnosti, osobito one koja se zanima nacionalnom poviješću, kulturnom i književnom baštinom te elementima složene nacionalne identifikacije tijekom povijesti pod pritiskom mnogih izazova. Ovo je izbor-knjiga koja obilato premašuje razloge pojave još jedne knjige...!
Dobar krimić i psihološka proza, ali više od toga: s jedne strane laž, licemjerje, beščašće, nevjera, nasilje, mržnja..., s druge pak dobro, lijepo, istinito, ljubav, nada, iskrenost i, dakako, unatoč brojnim iskušenjima – sačuvana vjera. Uspješan beletristički prvijenac istarskoga hrvatskog autora. Čita se u jednome dahu.
Polazeći od postavke da „nema demokracije, ali ni književne živahnosti bez razmjene iskustava i stavova nešto oštrijim riječima“, Vidmarović navodi da je gotovo pogubno ne reagirati na „književnu laž, objedu i herostratizam“ jer tako „oni ulaze u sustav vrijednosti naše književnosti“...