Zdravko Seleš: ULOGA KRITIKE…

Kritika bi trebala biti lišena ne subjektivnosti u smislu mišljenja i stavova, nego upravo upregnutosti u kola komercijalnog djelovanja. Naime, jedan od dojmova koji bih želio podijeliti s vama jest o tome da nam u novim medijima kao informacija o novim izdanjima zapravo dolaze reklame, a ne objektivni prikazi, tako da promidžbena mašinerija zapravo omogućuje, onima koji je imaju, reklamiranje „proizvoda“, a da pri tom ne postoji korektiv kojim bi „nepopularizirano“ i informacija o izdanjima malih izdavača, došli do čitatelja.

Više...

Božidar Alajbegović: PUTOVANJE U SEBE / Kristina Gavran

Premda je odreda riječ o putovanjima, klasični elementi putopisnoga žanra (poput deskripcije – gradova, ambijenata, ulica, pejzaža itd.) rijetko su prisutni, češće se zapravo problematizira samospoznaja... Junaci Gavranove, često u poziciji izmještenosti iz uobičajenih, svakodnevnih svojih domicila, upoznaju vlastitu osobnost u susretu s novim, nepoznatim (ljudima, običajima, podnebljima). Upoznavajući druge i drugo, junaci autoričinih priča osvješćuju sebe, nerijetko iznenađeni svojim neočekivanim reakcijama u pojedinim situacijama, pa tako spoznaju i osobne karakterne mane i slabosti.

Više...

Sanja Knežević: CITIRANJE SUDBINE / Dubravka Oraić Tolić

Misao koja je gotovo najintimniji dio putopisa kao sudbine odnosi se na esene, skupinu židovskih vjernika koja se odvojila od svećenstva živeći izdvojeno u pustinji kao „sinovi svjetla“, proučavajući Sveto pismo. U toj izdvojenosti autorica prepoznaje svoju i suprugovu sudbinu: „Susrećemo se očima i prisjećamo se našega esenskoga, najdragocjenijeg razdoblja života“.

Više...

Božica Pažur: PROZNE GROTESKE… / Denis Peričić

Sabrane kajkavske priče i druge kratke proze u „Techno gostu“ većinom su već vrijednosno ovjerene brojnim književnim nagradama, ali i antologiziranjem. U njima Peričić – uz neoekspresionističke, ali i metatekstne osobitosti hrvatske prozne postmoderne – afirmira i visoko inovira stilskofunkcionalne osobitosti kajkavskoga jezika u bogatoj mu višestoljetnoj književnoj (i komunikacijskoj) dijakroniji – sve do suvremenosti (kakvu razinu dijalektolozi obično zovu „sintetskom kajkavštinom“, za razliku od lokalnih govora, zavičajnih idioma).

Više...

Stjepan Blažetin, Vinko Brešić: VIVISEKCIJE KNJIŽEVNOSTI / Tomislav Žigmanov

Svojim tekstom Žigmanov s pravom ističe veliku odgovornost svih koji odlučuju o tome koja će književna djela postati dijelom onih nastavnih planova i programa čija je ključna zadaća prenositi kulturu nacionalne manjine na mlađe naraštaje i izgrađivati njihovu nacionalnu svijest. I o ovoj se zbirci Žigmanovljevih rasprava i kritika može govoriti kao o respektabilnoj monografiji koja na visokoj razini registrira i problematizira aktualne kulturne, u prvome redu književne teme „zagraničnih Hrvata na Istoku“.

Više...

Krešimir Bagić: NEDOSTAJE NAM KRITIČKI DIJALOG / Razgovor

Često se govori o tome da kritike danas nema ili da je ima malo. Ne dijelim to mišljenje. Mislim da kritike ima, ali da je manje prisutna u tzv. mainstream-medijima, posebice tu mislim na visokotiražne novine. Kritika se razmiljela po specijaliziranim portalima, društvenim mrežama, blogovima. I vrlo je raznolika – negdje je aktivistička, negdje tekstualna, negdje oblik otpora vladajućim ideološkim shemama tj. opozicijska, negdje u službi promocije određene kulturne politike.

Više...

Miodrag Kalčić: POSTISTINSKI ROMAN / Slavenka Drakulić

Milevina uloga spada u feminističku mitologiju i srpsku mitomaniju... Slavenka je Drakulić uvijek trendovski prisutna kao iskusna feministička i društveno angažirana spisateljica (kolumnistica i novinarka), kao komercijalna i književno estradna autorica prepoznatljiva „ženskoga pisma“.  Njezini se jednostrani (ženski) romani i knjige čitaju i hvale; poznata je (i u inozemstvu) i popularna, napose u čitateljica... „Mileva Einstein, teorija tuge“ tužan je roman, u svakom, ali baš u svakom pogledu.

Više...

Vinko Brešić: PRVA MONOGRAFIJA O „ŠEGRTU HLAPIĆU” / Berislav Majhut

Pojavio se ili kao dječak ili, u novije vrijeme, sve više kao miš, šegrt Hlapić duboko je obilježio recepciju današnje dječje čitateljske publike. Konkurenciju mu pravi jedino popularni profesor Baltazar, no Hlapić je jedini književni lik koji se izdigao na razinu nacionalnoga brenda. „Dovoljno je otići na mrežnu stranicu www.hlapic.net da se uvjeri u bogatstvo ponude proizvoda i usluga koje nose na sebi Hlapićev lik“, sugerira autor, pa potom niže primjere pozitivne i negativne strane oba dijela sintagme „šegrt Hlapić“...

Više...

Dunja Detoni Dujmić: SVA NJEZINA „JA” / Neda Miranda Blažević-Krietzman

Zanimljivost pa i nedvojbena atraktivnost autobiografske proze Nede Mirande Blažević Krietzman, naslovljene „Opseg otpora“, nalazi se ponajprije u izrazitoj protežnosti njezine priče, tj. u širenju priče prostorom kojim kao da je autorica željela obuhvatiti čitav svijet. Ali istodobno je iznimnost ove autobiografije i u izrazito razvijenom, no i kontroliranom, sadržajnom sloju iste priče, dakle u sadržaju kojim se taj veliki narativni prostor sustavno, umalo nezaustavljivo popunjuje.

Više...

Strahimir Primorac: ZAVRŠNA KNJIGA TETRALOGIJE O DJETINJSTVU? / Goran Tribuson

Da najprije objasnim upitnik u naslovu, koji sam stavio kao izraz sumnje u zavjet Gorana Tribusona da je knjiga „Vrijeme ljubavi“ doista posljednje njegovo literarno zavirivanje u dane vlastitog djetinjstva. Pisac u Predgovoru izrijekom kaže da je nakon „Ranih dana“ (1997.), „Trave i korova“ (1999.) i „Mrtve prirode“ (2003.) „knjiga koju držite u rukama [Vrijeme ljubavi] završetak te tetralogije, tako da vam mogu sasvim pouzdano obećati da sam s tim stvarima definitivno završio“...

Više...

Site Footer

„Sebi budite stroži nego drugima.“
(A.G.M.)

↑ Povratak na vrh.