Klasikinja suvremene hrvatske književnosti – Jasna Melvinger, inače rođena Petrovaradinka, sedamdesetih – novosadska asistentica i kulturna te književna urednica, napose prva hrvatska predavačka „čomskijevska“ lingvistica odnosno osječka profesorica jezikoznanstva, autorica je dvadesetak književnih naslova u rasponu od poezije do romana i eseja...
Mjesec: lipanj 2021.
Svaki Blažetinov tekst vrlo visoko istražuje, pozorno razumijeva aktualne i povijesne kontekste, dakle uspostavlja humanističke komunikacije, osvješćuje jezične mreže i svojim izborom središnjeg prikaznoga teksta implicira apriornu afirmativnu evaluaciju. Blažetin ne piše o lošem i ne troši prostor na negativnu kritiku...
Kad je riječ o autoru Miroslavu Mićanoviću, piscu i pismu sofisticiranja i mudrog kultiviranja hrvatskoga književnog prostora, s pravom možemo očekivati da će i knjiga „Ronjenje na dah“ potvrditi njegovo mjesto u hrvatskoj književnosti, a pri tome procesno i procesualno slušajući pitanja koja postavljaju tekstovi koji su u njenu iščitavanju...
F. Beigbeder: „Kritičari knjige ocjenjuju po boji kože autora, po biografiji autora, po tome koliko je propatio u životu, pripada li nekoj manjini. Tako sada književni kritičari danas više govore o autoru nego o knjizi, ili je pak tema knjige važnija nego to kako je napisana. Teško je ovo vrijeme za umjetnost.“ Sloboda je tako nježna i rijetka „pojava“, ne samo u životu, već i u kritici. Sloboda da se piše, hvali, plijevi ili prešućuje...
Teorijsko-interpretacijske studije o poetici i stilistici pjesništva Marije Čudina (Lovinac, 1937. – Beograd, 1986.) utemeljene su na filološkim interesima za suvremeno hrvatsko pjesništvo, a zbog, ustvrđuje autor, nedostatne poetičke usustavljenosti hrvatskoga književnog korpusa od 1945. do danas iz političkih i poetičkih razloga. Knjiga trezveno, iako uočljivo emotivno pisana, zaslužuje pohvale i preporuku, kao značajna literaturna jedinica pri daljnjim istraživanjima i posljedičnim ponovnim vrednovanjima poetičkih dosega hrvatske književnosti (i šire) prošloga vijeka, ali i utjecaja na ono recentno...
Brojni nas tekstovi u ovoj kompilaciji iznova podsjećaju i na stilski utjecaj u odnosu na mnoga imena mlađih do najmlađe generacije recentnoga pjesništva u nas (nadam se da si to, s obzirom na u više navrata iznesenu skepsu, ipak ne utvaram), a kao tek jedan od primjera ističem mjestimice reducirano korištenje pomoćnoga glagola biti, osobito karakteristično za niz goranovaca (i ne samo njih!) stasalih tijekom posljednjih desetak godina; kod Gordane Benić spomenuta je redukcija, međutim, čitljiva kao (su)nositelj značenja...
Autorefleksivna poezija Ivana Babića izriče sebe, a ujedno i nerijetko originalnu i samosvojnu poetsku mistiku. Dominira pisanje o pisanju. Ali uvijek različito i izvorno...
Moglo bi se reći da su u ovome kratkom izboru zastupljene najčešće teme kojima se bavi naša vječno nadahnuta pjesnikinja, zaljubljena u život i stvaralaštvo. A ova (i) fizički lijepa knjiga na četirima jezicima jedinstven je dar čitateljima kojima se pruža prigoda da na više načina i jezika uživaju u vrhunskoj poeziji...
S punom odgovornošću pišem da Ružica Martinović-Vlahović spada u najbolje hrvatske duhovne pjesnike kao što su Ivan Golub i Vesna Krmpotić...
Nastojeći suzdržati se osebujnih zaključaka, u konačnici mogu potvrditi da je nova zbirka Gorana Bogunovića naslov koji će se, makar posvećenijem čitatelju recentnoga pjesništva u nas, pokazati važnim ovogodišnjim trenutkom...