Stil Dragice Vranjić Golub obilježen je kombinacijom filozofičnoga, mudroslovnog diskursa i tradicijom ustaljenih, jakih motiva i simbola, čime se pjesnikinja nastoji približiti mogućnosti da se iskaže neiskazivo, da se u jeziku začuje sama tišina...
admin
Darija Mataić Agičić reprezentativan je primjer autorice koja na čitanje nagovara vodeći dijalog s djelom u svim njegovim aspektima. Njezine subjektivne interpretacije uvijek idu u dubinu, pod površinu, u svevremenske markere, ali zadiru i u ljepotu teksta. Stoga će recipijenti biti potaknuti da posegnu za (lektirnim) tekstom, s autoričinim dojmovima kao ključem za interpretaciju...
Knjiga se pojavila o 100. obljetnici talijanske vojno-okupacijske vlasti koja je tijekom dvije godine (1918. – 1920.) sustavno „pomela“ hrvatske i slovenske institucije u Istri. Gorjele su čitaonice, narodni domovi, knjižnice, tiskare... Mnogi istarski Hrvati odvedeni su u konfinaciju, svećenicima se prijetilo progonima samo zato što su liturgiju obavljali na staroslavenskom, a propovijedi na hrvatskom. No, korijen „šćavunski“ već je pustio duboke korijene na istarskoj zemlji e da bi ga ne znam kako oštar mraz talijanske vlasti mogao uništiti...
Čapek je bio vizionar. U vrijeme videoigara i televizije, eksplozije društvenih mreža i sveopće dominacije (tiranije?) slike nad tekstom, njegova promišljanja intrigiraju svojom pronicljivošću. No ovaj stupac nije iznimak: svi stupci/tekstovi u ovoj knjizi aktualnošću će i humorom lako privući i suvremenoga čitatelja. A možda će ga i potaknuti da malko predahne usred opće „jurnjave sličica“, kao što je to svojedobno činio i njihov autor. A to danas nije malo...
Tekstovi sada sabrani na jednome mjestu ranije su objavljivani u „Buzetskom zborniku“. Sada čine cjelinu čija je prostorna okosnica Buzeština u vremenskom razdoblju od srednjega vijeka nadalje. Profesionalni povjesničar Slaven Bertoša je i ovim djelom potvrdio svoju prepoznatljivost u preciznosti i jasnoći pisanja te višegodišnju usmjerenost sustavnom znanstvenom istraživanju istarskih mikrolokaliteta na čemu mu treba čestitati...
Kapuściński, nažalost, ne poznaje Ciliginih knjiga. Ciligin antikomunizam nije doktrinarne prirode. Nastao je iz živoga iskustva i neposrednoga uvida u logorašku stvarnost, ali ne zapada u drugu krajnost, krajnost mrzilačku, čime bi se poistovjetio sa svojim progoniteljima...
Ovdje možete pogledati predstavljanje postumno objavljene zbirke „Arabeska" Drage Orlića uz sudjelovanje Milorada Stojevića, Ivone Orlić, Petre Blašković, Milana Rakovca i Aljoše Pužara...
Autoričin omiljeni postupak je intertekstualnost koju detektiramo na više razina, od onih prema tradiciji distopizma do popularne kulture, rocka i filma. Riječ je o pismu diskretne postmodernističke osjetljivosti koje, kako je napisao Bradbury, više nastoji spriječiti negoli predvidjeti. Jer sve je već sada i ovdje, iza ugla, a književnost, Paula Rem to zna, ima ulogu i moć upozoriti. Svoju distopijsku dionicu ona je uspješno odradila...
Iz završne napomene o ožiljku koji ne može zaboraviti postaje jasno kako je duboko fabularno nevidljiv događaj urastao u tkivo ove jedinstvene Karakašove priče, koja po uzoru na pravi „suspense“ čitatelje ostavlja u stanju neizvjesnosti pa i strepnje pred pitanjem: može li itko uopće razumjeti, odnosno prodrijeti u tajni život zla...
Knjiga „Zablaće“ izniman je doprinos suvremenoj hrvatskoj književnosti i premda tek prva autorova, odmah se pozicionirala uz bok šibenskim velikanima Gulinu i Dediću, koje Grgas u nizu pjesama i priziva (uz Marunu, Mićanovića i Bagića); ona je ujedno i spomenik jednom naselju koje dosad takvog spomenika nije imalo, a pjesnik ga je snagom riječi izvukao iz predjezičnog zaborava, opisavši luk povijesti, kolektivnog i osobnog iskustva, sve do današnjih postvremena. Knjiga koja ostaje...