Perina Meić: VRSNA STUDIJA O NAZOROVOJ EPICI / Pavao Pavličić

Čitajući studiju 'Nav i raj', čitatelju se raskriljuje nov pogled u jedan 'stari', iznimno intrigantan poetički svijet. Ona otvara vrata jednoga poetičkog 'nava' u kojemu borave neki davni, možda nepravedno zaboravljeni bogovi. Istodobno otkriva 'rajsku' ljepotu (književnoga) svijeta 's onu stranu' zbilje. Slika koja se u tako koncipiranoj knjizi nudi orisana je u krupnome planu, s detaljima i razmatranjima kakve može ponuditi kreativan znalac i iskusan istraživač. Upravo se zato u Pavličićevoj znanstvenoj studiji o Nazorovoj epici sve doima jednostavno...

Više...

Livija Reškovac: KULTUROLOŠKI OGLEDI O ČETIRIMA GRADOVIMA / Viktor Žmegač

Osim neobičnoga kulturnopovijesnog prikaza europskih metropola, što se razabire u podnaslovima cjeline posve sastavljene prema subjektivnome ključu, iz znanstvenoga motrišta Žmegačevi kulturni obzori naglašavaju činjeničnu uvjetovanost požimanja povijesti i kulture, istovremeno pokazujući širok raspon erudicijskoga znanja u tekstu isprepletnom raznim, poznatim i nepoznatim, ali zanimljivim i uzbudljivim podatcima...

Više...

ESEJISTIČKA NAGRADA „ZVANE ČRNJA“ DAMIRU BARBARIĆU ZA „PUTOKAZE“

Kad god se suočite s filozofijskim tekstom, esejom, diskursom, problemom, čak i vicem... apriorno mu pristupate sa strahopoštovanjem, pokušavajući zatomiti vlastiti osjećaj inferiornosti – jer, zaboga, „to“ nije „svakodnevno“ i uvijek je veće od vas. Barbarić, međutim, dekonstruira takav naš pristup i osjećaj. U svojim se tekstovima, uvijek silno kompetentnima, apriorno („na djelu“) deklarira ne samo kao „pristupačan filozof“, već i kao lucidan, žovijalan, duhovit i – čak – autoironičan skriptor. Koji, k tomu, vrlo decidno tvrdi kako „bez filozofije...

Više...

VESNA KRMPOTIĆ (1932. – 2018.)

U povodu „Tinove“ nagrade 2013.: Riječ je ovdje konkretno o konciznu poetskome „projektu“ nastalu kao u jednome dahu s jasnom níti provodnicom u ljubavi i pripadanju, sveprožimanju u Jednome i jedinstvenu Apsolutu, ma kako ga imenovali, no najbliže autoričinu filozofijsko-etičkome polazištu bilo bi imenovati ga upravo Ljubavlju (sada pisano velikim početnim slovom). U Krmpotićeve je na djelu doista svetkovina hrvatskoga jezika, idiolekta tj. osobnoga poetskoga jezičnog znaka koji oblikuje i podupire označeno koje je ujedno svojevrstan panteistički naboj...  

Više...

RIJEČ-DVIJE U POVODU RAZGOVORA SA ZORANOM FERIĆEM U „VIJENCU“

S malim zakašnjenjem pročitao sam razgovor s piscem Zoranom Ferićem, odnedavno predsjednikom Hrvatskoga društva pisaca, pod naslovom „Moramo usustaviti kriterije“ u „Vijencu“ Matice hrvatske. Ne ulazeći u sadržaj i razloge nekih, u najmanju ruku čudnih pa i donekle isključivih, njegovih izjava i prilično paušalnih stavova u tom intervjuu (primjerice onih o Društvu hrvatskih književnika i njegovim članovima, no nisam odvjetnik društva čijim sam članom pa se time ne bih bavio), što me od njega začudilo, ipak bih primijetio sljedeće...

Više...

Vjekoslava Jurdana: ISTARSKIM PUTIMA / Drago Gervais i Franjo Horvat Kiš

Gervais potvrđuje Benjaminovu misao kako je ljubav prema putopisima jedan od znakova melankolije. I poslije Drugoga svjetskog rata, nakon povratka u zavičaj, Gervais opet kreće na put po Istri, slijedeći Kiševe pute, hodeći po istarskim selima i gradićima, objavljujući svoje zapise kao feljtone. Tako se krug od „Istarskih puta“ Franje Horvata Kiša i utjehe koju je ta knjiga pružala prognanomu mladom Gervaisu zatvorio. Pritom jedino žali što ne uspijeva dostići uzor, Kišev uzor...

Više...

Josip Krajač: JANKO POLIĆ KAMOV I FILOZOFIJA APSURDA / „Isušena kaljuža”

Kao i „Mučnina“, „Stranac“ antedatira fenomenološki roman, a jednako bismo mogli reći i za „Isušenu kaljužu“; kako antedatira početak modernoga – fenomenološkog hrvatskoga i europskoga romana. Jer se „Isušenom kaljužom“ roman apsurda života već početkom dvadesetoga stoljeća ogledao u zbilji hrvatske književnosti, a tako i na stranicama europske književnosti. Problem je samo u tome što je „Isušena kaljuža“ objavljena pola stoljeća kasnije; pisana je od 1906. do 1910., a objavljena 1957. godine... A. Camus piše „Stranca“ 1942.

Više...

Site Footer

„Sebi budite stroži nego drugima.“
(A.G.M.)

↑ Povratak na vrh.