Goran Rem: OGLEDI JASNE MELVINGER

Klasikinja suvremene hrvatske književnosti – Jasna Melvinger, inače rođena Petrovaradinka, sedamdesetih – novosadska asistentica i kulturna te književna urednica, napose prva hrvatska predavačka „čomskijevska“ lingvistica odnosno osječka profesorica jezikoznanstva, autorica je dvadesetak književnih naslova u rasponu od poezije do romana i eseja...

Više...

Goran Rem: GOLEMA KOLIČINA KRITIČKOG PROMIŠLJANJA / Stjepan Blažetin

Svaki Blažetinov tekst vrlo visoko istražuje, pozorno razumijeva aktualne i povijesne kontekste, dakle uspostavlja humanističke komunikacije, osvješćuje jezične mreže i svojim izborom središnjeg prikaznoga teksta implicira apriornu afirmativnu evaluaciju. Blažetin ne piše o lošem i ne troši prostor na negativnu kritiku...

Više...

Goran Rem: PISMO DUBINSKOG OBZIRA / Miroslav Mićanović

Kad je riječ o autoru Miroslavu Mićanoviću, piscu i pismu sofisticiranja i mudrog kultiviranja hrvatskoga književnog prostora, s pravom možemo očekivati da će i knjiga „Ronjenje na dah“ potvrditi njegovo mjesto u hrvatskoj književnosti, a pri tome procesno i procesualno slušajući pitanja koja postavljaju tekstovi koji su u njenu iščitavanju...

Više...

LEU RAFOLTU NAGRADA “ZVANE ČRNJA”

Krećući se u širokom rasponu od filozofije i znanosti do vlastitih snova i tjeskoba, od službenih epidemioloških podataka do tabloida i društvenih mreža, od medicine i biokemije do politike i humanistike, Leo Rafolt knjigom „Virus in fabula“ upustio se u nezahvalnu, ali i pronicljivu višeperspektivnu raščlambu ne samo složene, nego i tekuće globalne krizne situacije, kojoj se pritom ne nazire kraj, barem ne onaj konačni...

Više...

ESEJISTIČKA NAGRADA „ZVANE ČRNJA“ ZA 2019. ZLATKU KRAMARIĆU

Monopol nad istinom jest ono što autor želi dekonstruirati: u mnogim dijelovima knjige polemizira s kanoniziranim mitovima o „boljoj prošlosti“, slatkastim interpretacijama zadnjih desetljeća hrvatske i jugoslavenske povijesti, što sve čini dubinskom analizom književne, filmske i glazbene produkcije toga vremena, ili pak polemizira s interpretacijama koje, na način novovalne „sretne djece“, zamagljuju pravu sliku stvarnosti, koju je sam sebi osvijestio s izvorištem u Miłoszevu „Zasužnjenom umu“, koji ga je postidio...

Više...

GORANU TRIBUSONU NAGRADA „KSAVER ŠANDOR GJALSKI“ ZA 2019.

Neumivena slika društva, rekao je Tribuson u jednom davnom intervjuu, vjerojatno je zadaća svake dobre literature, ili bar dobrog i ozbiljnog romana. „Otac od bronce“ upravo je takav roman: u sudbinama njegovih likova zrcale se tanana pitanja ljudske intime i važna pitanja vremena; ne podilazi se i ne docira čitatelju, nego se propituje i traži kritička distanca; a u takvim knjigama zaključni račun uvijek pokaže da je čitatelj na dobitku...

Više...

LUKU PALJETKU „VISOKA ŽUTA ŽITA“ 2019.

Dok je laureat primao jubilarnu 30. Povelju „Visoka žuta žita“, osjećalo se da to nije nagrada samo njemu, njegovu rodnom gradu kojemu toliko duguje hrvatska kultura, ili malim Drenovcima koji ustraju na visokoj razini pjesničkih susreta, već i hrvatskoj književnosti i kulturi u cjelini. Jer kultura, jer pjesništvo koje ima jednoga Luka Paljetka, gospara sa svim njegovim čudesnim svestranostima, takva književnost ne može biti mala književnost...

Više...

„TIN UJEVIĆ“ ZA 2019. BOŽICI JELUŠIĆ

Dosljednost u oblikovanju poetike, probrana poetska retorika, suptilno baratanje tradicionalnim tvorbenim načelima i neodustajanje od poezije kao života čine Božicu Jelušić jednom od najznačajnih pjesničkih osobnosti suvremenoga hrvatskog pjesništva...

Više...

Marina Negotić: SOLIDAN ROMAN, ALI NE BEZ MANA / Jurica Pavičić

Riječ je o zanimljivu, napetu i dobrome romanu koji pruža čitalački užitak, a Pavičić jest autor koji ima priču, poznaje „zanat“ pisca kriminalističkoga romana i usput uspješno registrira društvene anomalije, ali nemoguće se oteti dojmu da se na romanu, ipak, trebalo još raditi kako bi bio – izvrstan...

Više...

NAGRADA „FRAN GALOVIĆ“ MONIKI HERCEG ZA ZBIRKU PJESAMA „POČETNE KOORDINATE“

Monika Herceg ovom zbirkom na potpuno inovativan, moderan, sadržajno punokrvan te jezično i stilski raskošan, a još uvijek komunikativan način pristupa ustvari staroj temi zavičaja i djetinjstva, i to onoga tradicionalnog, ruralnog, podarivši joj novo, „cifrano“ ruho, čime u potpunosti zaslužuje nagradu koja nosi ime velikog joj prethodnika na tome području. Riječ je o iznimnom pjesničkom glasu koji vraća vjeru u poeziju u nesklonim joj vremenima.

Više...

Site Footer

„Sebi budite stroži nego drugima.“
(A.G.M.)

↑ Povratak na vrh.