Naslovi kritičara

Monografija je velik nakladnički pothvat. U njega je trebalo uložiti jako mnogo istraživačkog rada kako bi se rekonstruirala povijest Hrvatske glazbe u Mostaru kao društva i institucije, pronašla povijesna i arhivska građa, knjige, ali, važno je naglasiti, i vrlo brojna i kvalitetna foto-dokumentarna građa. Stoga je riječ o djelu koje je obogatilo svekoliku hrvatsku kulturu i hrvatsku kulturnu povijest. Ovo izdanje riječju i slikom pokazuje i dokazuje veliku ulogu glazbe u čuvanju kulturne baštine i nacionalne samobitnosti Hrvata – ne samo u Mostaru već u cijeloj Hercegovini.

Knjiga Mrtvi vez Arsena Mužića intrigantno je, literarno bitno, inovativno i duhovito književno djelo. Autor iznimno dobro vlada hrvatskim jezikom, poznaje njegove nijanse na razini književnoga standarda, ali i one na razini žargona i dijalekta. Svim temama, pa i onima filozofskog i teološkog značaja, pristupa s finom aristokratskom ironijom. Neobično i korisno djelo.

Premda u usporedbi sa Španjolskom imaju puno više razloga slaviti i poštivati Luku Brajnovića, hrvatski narod i Hrvatska sve do sada to su gotovo potpuno zanemarivali. A Brajnović je svojom sudbinom prava paradigma mnogih hrvatskih sudbina i simbol najzdravijih krugova hrvatskoga naroda, onih humanih, kulturnih, demokratskih i slobodoljubivih krugova koje ni fašizam, ni nacizam, ni komunizam, ni dugovječni i još uvijek aktualni politički hegemonizam nikada nisu bili spremni priznati Hrvatima. Među najvećim je hrvatskim katoličkim intelektualacima poniknulim iz Hrvatskoga katoličkoga pokreta, svjesnih opakosti fašističkoga, nacističkoga i komunističkoga režima. Bio je jedan od čuvara najzdravije jezgre hrvatskoga naroda, koja nikada nije pokleknula niti se predala ikojemu totalitarizmu, niti je ikada bila šovinistička prema ikojemu narodu.

Radnja romana zbiva se u obiteljskoj kući koja na određeni način simbolizira cijeli grad Zagreb toga vremena, pa i Hrvatsku. Grad Zagreb, dakako, nije za rušenje, iako ga je potres ranio, ali, na žalost, obnova ide teško. Dorin život je tome sličan: nije za odustajanje od braka koji je ruiniran muževom nevjerom, a opet postojeće stanje neuporabljivo je, tako da se i ona sama osjeća privremeno neuporabljivom. Stoga  autorica uključuje i treći nosivi lik, a to je suvremeni tajkun, biznismen...

Stil Dragice Vranjić Golub obilježen je kombinacijom filozofičnoga, mudroslovnog diskursa i tradicijom ustaljenih, jakih motiva i simbola, čime se pjesnikinja nastoji približiti mogućnosti da se iskaže neiskazivo, da se u jeziku začuje sama tišina...

Sanja Nikčević u ovom je trenutku najpoznatija hrvatska teatrologinja. Njezina najnovija knjiga rješava bitan problem suvremene hrvatske dramske književnosti, a to je kanon, odnosno problem literature koja je uvrštena kao službena i vrijedna te se kao takva izvodi na hrvatskim pozornicama, predaje na fakultetima i uključuje u povijesti književnosti. Ovo je velik zadatak koji si je autorica postavila i možemo ga smatrati vrlo hrabrim, jer iza kanona stoje sve vodeće književne pa i političke strukture. U Hrvatskoj su komunisti izvršili...

Zbirka „Akordature“, dopusti li mi se gradiranje, pripada najboljim pjesničkim ostvarenjima objavljenima posljednjih godina. Izbor pjesama učinjen je pomno i pregledno te u punoj mjeri otkriva pjesnika koji je snažnim poetskim izričajem, bogatom, višeznačnom i višeslojnom pjesničkom riječi, misaonim dosezima i snažnim refleksijama ostvario maksimalnu učinkovitost...

Pisac se vješto koristi koncentričnim krugovima u iskazivanju svojih stavova, ali ponekad i literarnim elipsama. Tome prilagođava jezik, ritam, književne ukrase. Na trenutke služi se poetiziranom prozom. Rezultat je profetski govor. Zbog toga ovu zbirku vrijedi pohvaliti, štoviše podržati je jer ovakav način književnog iskaza nije čest u našoj suvremenosti. Autori se odlučuju za čiste žanrove jer svako miješanje žanrova predstavlja stanovitu avanturu. Ma koliko po sadržaju djelovalo tradicionalno, ovo je djelo moguće uvrstiti u postmodernističku struju suvremene hrvatske književnosti...

Mađarska ga književnost kao pripadnika nacionalne manjine uglavnom ignorira, no ni hrvatska mu ne posvećuje previše pozornosti iako ga Vidmarović naziva „vodećim pjesnikom hrvatske dijaspore u Mađarskoj“...